Žiri 2024

Učesnike ocenjuje žiri sastavljen od tri do pet renomiranih pedagoga iz zemlje i/ili inostranstva. Članove žirija imenuje „Festival Isidor Bajić”.

Članovi žirija FIB Dečija pesma 2024 su (abecednim redom):

  • Jovan Adamov (Novi Sad),
  • Senka Milisavljević (Zrenjanin),
  • Tamara Pajkanović (Sremska Mitrovica).

JOVAN ADAMOV (Čoka, 1942.), kompozitor, dirigent, aranžer i producent. U profesionalnom muzičkom svetu na prostorima Evrope i bivše Jugoslavije prisutan je od sredine 60. godina prošlog veka pa do danas. Kao autor piše žanrovski vrlo različito – od pop muzike, preko starogradske, džez i scenske do dečje muzike. Prvi autorski uspesi vezani su za festivalske nastupe i prve nagrade za kompozicije: Neka to ne bude u proleće, Malo reči treba kad se voli, Hej vojnici – vazduhoplovci…

U oblasti stvaralaštva za decu, pisao je za pozorišta u Novom Sadu, Beogradu, Nišu, Sarajevu, Mostaru, Šapcu… Većine ostvarenja je nagrađivano na pozorišnim susretima. Mnoge znane pesme Jovana Adamova doživele su prvo izvođenje, osim na festivalima u mnogim zemljama i u TV serijama Muzički tobogan, Fazoni i fore, festivalu Vitez, kao i na Zmajevim dečjim igrama…

Muzički urednik i dirigent je preko 20 godina u neprevaziđenoj TV seriji za decu na prostorima bivše Jugoslavije – »MUZIČKI TOBOGAN« (učestvovali su autori, solisti i škole iz svih republika bivše JU). Zahvaljujući tom serijalu, savremena dečja muzika doživela je veliku afirmaciju i stasali su mnogi danas poznati instrumentalni i vokalni solisti. Ova serija je dala i veliki doprinos u afirmaciji savremene poezije za decu. U udžbenicima za pedagošku akademiju se ističe kao jedinstven primer u radu sa decom.

Autor je mnogih festivalskih koncepcija i televizijskih programa. »Djeca pjevaju Semberiji« – Bijeljina, »Dječja mašta može svašta« – Brčko, Internacionalni festival dece gradova euroregiona Drina, Sava, Majevica – »Drisama fest« / BiH, Srbija i Hrvatska, jedan je od osnivača dečjeg festivala »Zlatno zvonce« u Novom Sadu… Umetnički je direktor i jedan od autora »Mini Tini Festa« – koji se održava u 6 gradova Srbije, zatim u BiH, kao i u Republici Hrvatskoj.

Poznati izdavači u Beču ”Belvedere mjuzik” i ”Top Saund” objavili su mu veliki broj instrumentalnih kompozicija tokom osamdesetih i devedesetih godina. Mnoge kompozicije su mu snimljene na gramofonskim pločama i kompakt diskovima.

Više od 20 godina je bio dirigent i aranžer Big Benda RTV Novi Sad. Decenijama je bio na odgovornim funkijama u RTV NS, razvijajući saradnju sa evropskim i jugoslovenskim muzičkim centrima.

Kao autor, pedagog i muzički producent visokih kriterijuma, presudno utiče na stvaranje karijera mnogih danas poznatih imena iz sveta muzike – sa prostora Srbije, kao i sa prostora bivše Jugoslavije. Član je direkcija i jedan od osnivača mnogih internacionalnih festivala: »Europop festa« u Zenici, »Europop festa« u Mađarskoj, »Evro festa« u Skoplju… Mnogi festivali na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini svoj uzlet postigli su zahvaljujući prisustvu Jovana Adamova.

Za ukupan stvaralački rad Jovan Adamov je dobio mnogobrojna priznanja: Nagrada Zmajevih dečjih igara, Mlado pokoljenje, Zlatna značka KPZ Srbije, Novembarska nagrada Sremske Mitrovice, Jubilarna plaketa JRT, Povelja i plaketa festivala »Omladina« u Subotici, čiji je bio višegodišnji umetnički direktor, zatim Februarske nagrade grada Novog Sada, nagrade Republike Srbije za ukupno stvaralaštvo i doprinos afirmaciji nacionalne kulture, nagrade za životno delo, za izuzetan doprinos u muzičkom stvaralaštvu za decu – dodeljuje književni časopis za decu Vitez i Vitezov festival pisaca za decu, nagrada za životno delo ”Srpski krivak” (2015.), nagrada za životno delo ”Kapetan Miša Anastasijević” (2017.), kao i velikog broja nagrada (Grand pri i prve nagrade) na mnogim domaćim i internacionalnim muzičkim festivalima. 2019. je dobitnik nagrade ”Petar Konjović” za životno delo za muzičko stvaralaštvo od nacionalnog interesa. Dobitnik je Priznanja Pokrajinske vlade ”Ferenc Feher” za poseban doprinos razvoju kulture (2021.). Dobitnik je i medalje časti Novog Sada 2022.

Mnoge kompozicije Jovana Adamova nalaze se i u udžbenicima za osnovne škole. »Zmajeve dečje igre« su mu objavile knjigu dečjih pesama »Bravo škola, ura za igranje«. UKV mu je objavio i tri notne knjige sa po 100 kompozicija: ”Čudesna je dečja mašta”, ”Prvo školsko zvono” i ”Neka pesma leti”.  Napisao je prvi tamburaški mjuzikl kond nas ”Palo inje pao sneg”, na tekst knjižnjvnika Vanje Čobanova – premijerno izveden u Novom Sadu krajem 2023.

Jedan je od osnivača (1971.) i predsednik u više mandata Udruženja kompozitora Vojvodine.

SENKA MILISAVLJEVIĆ se upoznaje sa horskim zvukom kada je počela da peva u svetski poznatom horu „Josif Marinković” pod dirigentskom palicom mr Andreja Bursaća i još kao srednjoškolka diriguje mešovitim horom pri hramu Vavedenja Presvete Bogorodice što je sve zajedno uticalo na njeno kasnije muzičko izražavanje i profesionalno sazrevanje, pogotovo u domenu duhovne muzike. 2004. godine je diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na istoj akademiji 2008. godine magistrira na poslediplomskim studijama na odseku za horsko dirigovanje u klasi prof. Tatjane Ostojić. Od 2003. godine radi u muzičkoj školi „Josif Marinković“ gde sa horom niže muzičke škole osvaja prestižne nagrade u zemlji i regionu. Od 2005. godine diriguje dečijim horom pevačkog društva „ Prepodobni Rafailo Banatski“, sa kojim je snimila cd- Liturgiju Svetog Jovana Zlatoustog, zatim cd sa dečijim pesmama i niz novih autorskih kompozicija prigodnih za crkvene praznike, i nove kompozicije, posvećene baš ovom horu . Od 2011. godine diriguje ženskim horom istog Pevačkog društva, sa kojim osvaja brojne nagrade na najrazličitijim Međunarodnim festivalima u zemlji i inostranstvu.

Od 2013.godine diriguje novonastalom mešovitom horu Pevačkog društva „Prepodobni Rafailo Banatski“, sa kojim trenutno aktivno radi i učestvuje kako na Bogosluženjima pri hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Zrenjaninu, tako i na mnogobrojnim horskim festivalima i takmičenjima u zemlji i regionu na kojima ostvaruje izuzetne i vrhunske uspehe, od kojih se posebno izdvaja pobeda u Natpevavanju na 52. Mokranjčevim danima, 2017.godine- hor je dobitnik Mokranjčeve statuete- najvećeg nacionalnog priznanja u domeni horske umetnosti.

Od 2015. godine, diriguje Gradskim dečijim horom Kulturnog Centra Zrenjanina, sa kojim takođe niže mnogobrojne uspehe i prve nagrade, aktivno učestvuje u kulturi grada, sarađuje sa svim kulturnim institucijama, Muzičkom školom, Zrenjaninskom filharmonijom,učestvuje u stručnim tribinama. Nosilac je posebnog priznanja za postignut dosadašnji uspeh u radu i značajan doprinos u realizaciji rada Kulturnog centra Zrenjanina.

TAMARA PAJKANOVIĆ, dugogodišnji muzički pedagog, koji sa decom radi i raste već 25 godina. Muzikom se bavi od svoje sedme godine.

Osnivač je Kreativnog muzičkog centra „Vivak“ i dirigent Dečjeg hora „Vivak“ koji okuplja decu od 3 do 16 godina. Sa njegovim članovima organizovala je i izvela na stotine koncerata, ostvarila brojna gostovanja, učešća na festivalima, osvojivši nagrade i dobivši priznanja. Koncerti su scensko – muzičkog oblika i izazivaju veliko interesovanje kako kod dece, tako i kod odraslih. Deca pevaju, glume, sviraju. Specifičan pristup hora “Vivak“, izazvao je veliku pažnju ne samo na ovim prostorima već i u dalekom Japanu.

Tamara je autor brojnih dečjih kompozicija, scenskih prikaza i tekstova za dečje pesme. Bila je član i predsednik žirija na više dečjih festivala. Sarađuje sa poznatim pesnicima, kompozitorima, dirigentima, glumcima.

Pored hora “Vivak” radi i sa pevničkom grupom pri hramu Sv. Kirila i Metodija u Sremskoj Mitrovici. Takođe je i muzički saradnik u Ekološkoj Predškolskoj ustanovi «Stonogica» iz Sremske Mitrovice.

Deca su joj velika inspiracija, podrška i snaga.

Njen moto je: “Samo nam je ljubav potrebna”.

Dobitnik je priznanja SPC, Orden Majke Angeline.

Snimila je dva kompakt diska s horom “Blagoslov“ (duhovne pesme), a tri sa horom “Vivak“ (dečje pesme).

Majka je troje dece i baka Jovana i Anastasije.

 

* * *

Sponzori Festivala ”Isidor Bajić” – Dečija pesma: